TRAVEL_O ženskoj (ne)ovisnosti i identitetu, vol.5

20130915_182211small

Prije mjesec dana doselila sam se u Singapur. Moj i M-ov privremeni dom na kojih par godina. S promjenom prebivališta, promijenio se i naš imigrantski status: ovdje je gastarbajter postao ekspatriot. Biti bijelac-ekspat u Aziji mnogo je pogodnije nego biti Balkanac u Zapadnoj Europi, tim više što ekspati čine gotovo 25% stanovništva, čime je Singapur posve očišćen od ideje nacije i naroda te funkcionira isključivo po principima neoliberalnog kapitalizma.

A ja, s glavom punom avantura, pridružila sam se M-u u životnoj pustolovini. U gradu vječnog ljeta (s povremenim monsunskim ispadima) u kojem je suživot kultura doveden do najveće razine tolerancije, život ponekad djeluje kao vrlo realna (i zastrašujuća) reklama za Stepford Wives gdje je stan s bazenom dio paketa.
Da, život ekspata svakako donosi određene pogodnosti: česta putovanja, stalne izvore novih iskustava, mnogo egzotične hrane u hawker centrima, učenje o drugim kulturama, slobodno vrijeme, a i fleksibilniji budžet.
Ipak, moje prve dane u nepoznatoj kulturi obilježio je strah izlaska iz doma: sparina pomiješana sa snažnim, prezrelim aromama voća na ulicama; automobili koji voze s “krive” strane; nerazumljiv engleski; čudne namirnice u trgovinama. Tipični simptomi kulturološkog šoka. No, s vremenom se čovjek i na to navikne.

S druge strane, moja je odluka dolaska bila svjestan izbor: pozdravila sam se s poslom koji je nosio financijsku samostalnost, pozdravila se s prijateljima, (starim i novim), socijalnom mrežom i obitelji-opet.

I odjednom sam morala postati ovisna o partnerovom dohotku (ionako se, ironično, moja dozvola za boravak zove Dependant Pass). Partnerski život u drugoj kulturi, osim što je prepun izazova snalaženja i novih iskustava, on je i neka vrsta preispitivanja dosad življenog.

…..

Novi stan idilična je plava oaza s palmama i žuborom umjetnih slapova, kojeg se ne bi posramila niti jedna bolja dokolici sklona supruga. Kvalitetan život u Singapuru reprezentira stanovanje s čuvarom i ogradom koja me čini sigurnom. Svaki tjedan dolazi nam i spremačica. Hmm, možda bi trebala i živjeti s nama?

20130915_182156small
Divni bazeni zaista dođu kao idealno osvježenje za vruće dane. Tu imamo tenis terene i golf terene. I privatnu teretanu. I NSJK (Nacionalni Singapurski Jahtaški Klub), odmah je iza ugla. Malo kućne poljoprivrede, zašto ne? Razmišljam o iznajmljivanju vrta.

sg1308_003small

Baveći se iščitavanjem i stalnim pisanjem u pauzi između sunčanja i manikiranja, u svom idiličnom kućnom egzilu uviđam apsurdnost ovakvog života. Umjetni su slapovi i bazeni toliko puni klora i  nisu preporučljivi za djecu, pored kojih se teško itko može okupati. Čuvar i ograda samo provizorno dijele svijet bogatih od siromašnih, jer realno, pored rampe se svatko može prošetati. Ideja gated communitya odjednom gubi smisao ako zajednicu čini 5000 ljudi, što je populacija manjeg hrvatskog grada. Za korištenje zajedničkih sadržaja poput roštilja ili tenisa potrebna je dozvola, a korištenje je dozvoljeno samo do 22 sata navečer, kada su naši prijatelji zamoljeni da idu kući jer je vrijeme za spavanje. Pitam se je li koncept gated community za srednju klasu, potpuno apsurdan ili je to kulturološka razlika koju zapravo ne razumijem ;).
Zapravo, ovdje ništa ne djeluje dovoljno prirodno da bi bilo dovoljno uvjerljivo da ovdje živimo bolji život.

…..

Singapur zastrašuje simulacijom idile. Ali istodobno, ništa nas ne može bolje naučiti što je identitet nego li nepostojanje istoga, ništa ne svjedoči bolje društvenoj stratifikaciji od singapurskog društva. Ništa ne demonstrira bolje važnost kontinuiteta i tradicije, od nedostatka istog. Ništa ne može idealnije predočiti što je to grad od grada koji to nije. Na primjeru generičkog junk spacea možemo konačno cijeniti stvarnost.

20130915_182225small

Tu je život, kako reklamiraju zgradu njezini vlasnici “Just like living in Miami“, a za one dekadenciji sklonije: “Blue Horizon is the closest one can get to the feeling of living in a resort.” Konačno, to je životni uspjeh po svim kriterijima, zar ne?

Advertisements

One Comment on “TRAVEL_O ženskoj (ne)ovisnosti i identitetu, vol.5”

  1. Gazdarica says:

    Odlican tekst


Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s