ON OTHER_ Too Trivial To Theorise To Serious To Ignore_ 1. dio

Stella Bruzzi i Pamela Church Gibson uvodno poglavlje knjige Fashion cultures: theories, explorations and analysis iz 2001. godine završavaju pitanjem je li teorija mode poput mode same efemerna i u opasnosti da u kratkom roku postane nezanimljiva i staromodna. Referirajući se na poznatu konstataciju Jamesa Lavera o zastarijevanju, ponovnom otkrivanju, a potom recikliranju modnih trendova autorice se pitaju kakav status će njihov zbornik imati za pet godina. Hoće li on postati akademski dvojnik neatraktivnih cargo hlača?

U 2010. i 2011. godini izašla su druga izdanja dva najopsežnija fashion readera u zadnjih dvadeset godina; Malcoma Barnarda u izdanju Routledge i Abby Lillethun i Linde Welters u izdanju Berg Publishers. Interes za readere očito ne jenjava, dapače u razmaku od tek nekoliko godina ponovno su se pojavili na tržištu, još bogatiji sadržajem i ilustracijama (The Fashion Reader).

01

Prvi interdisciplinarni reader, koji je zaokupio pažnju struke, pojavio se 1993. godine pod nazivom Chic Thrills: A fashion reader, fokusirajući se na aktualno stanje mode uspostavljanjem paralela s krajem 19. stoljeća. Akademski interes za modu na početku 21. stoljeća nenametljivo je obilježila knjiga Fashion cultures: theories, explorations and analysis iz 2000. godine britanskih autorica Bruzzi i Church Gibson s fokusom na modu i popularnu kulturu. Nakon nekoliko godina pauze u istoj godini izlaze do sada najopsežnija izdanja fashion readera već ranije spomenuti The fashion reader i Fashion theory: A reader. Treba spomenuti i jedini domaći reader Moda: povijest, sociologija i teorija mode iz 2002. godine koji se kod nas često uzima kao osnova za mnoge teme vezane uz područje mode.

04

Čitajući uvodne tekstove knjiga Fashion cultures i Chic Thrills kao sveprisutna tema nametnulo se pitanje statusa i akademske opravdanosti bavljenja modom. Urednici readera često su imali potrebu dotaknuti se stanja stručnog interesa za modu. S obzirom da se moda dugo smatrala trivijalnom i površnom temom koja ne zaslužuje ozbiljni znanstveni pristup, fashion readeri funkcioniraju kao vrsta legitimacije znanstvene relevantnosti mode. Gilles Lipovetsky u uvodu u svoju knjigu The Empire of Fashion: Dressing modern democracy ističe kako smo i previše informirani o modi, ona je svuda oko nas, na ulici, u medijima, u industriji, no s druge strane zauzima toliko malo mjesta u teoretskim promišljanjima. Percipirana kao ontološki i sociološki manje vrijedna, moda je zanemarena u teoretskom diskursu  Ako je prisutna, uvijek se naglašava njezina negativna strana. Autorice knjige Chic Thrills, primjerice, uočavaju kako se kod ranih teoretičara uvijek javlja u negativnim smislu (kod Veblena veza mode i potrošnje ili recimo kod Flügela povezanost mode i živčanih poremećaja). Malcom Barnard se također dotiče predrasude o trivijalnosti mode u svojoj knjizi Fashion as communication ističući kao glavni argument protiv trivijalnosti mode direktnu vezu mode i kapitalizma kao globalnog socio-ekonomskog poretka. Barnard smatra kako je moda negativno vrednovana zbog činjenice da se istraživala unutar tzv. mekih društvenih znanosti (povijesti prvenstveno), te se u tom smislu percipira kao naizgled površan i očit linearni slijed formi. Moda je zanemarena i u kontekstu umjetnosti s obzirom da je etiketirana kao primjenjena umjetnost. Referirajući se na Raymonda Williamsa Barnard ističe kako modu treba vrednovati zbog kreativnog potencijala koji se manifestira kao kulturni produkt vrijedan znanstvenog interesa zbog svoje aktivne uključenosti u svakodnevni život.

Modni diskurs 1990-ih (Lipovetsky izdaje knjigu Empire of Fashion: Dressing modern democracy 1994. godine, Barnardova knjiga izlazi 1996. godine, a zbornik Chic Thrills 1993. godine) bio je u neprestanim izazovima s potrebom da se teorija mode uspostavi disciplinom vrijednom postojanja. Modu kao temu trebalo je znanstveno opravdati, pojasniti šire društvene implikacije odijevanja i samog modnog sistema te pisati tekstove primarno fokusirane na modu (ovdje je zanimljivo obratiti pažnju i na naslove knjiga primjerice Empire of Fashion: Dressing modern democracy i Fashion as communication, koji eksplicitno koriste riječ moda u naslovu). No promotrimo li s druge strane, primjerice, uvode u novija izdanja (deset godina kasnije) kao što su The fashion reader i Fashion theory: A reader situacija se uvelike promijenila. Uvod u oba readera lišen je bilo kakve reference na stanje dicipline (teorije i povijesti mode), bez kritičkog osvrta na neopravdanu zanemarenost mode u znanstvenim tekstovima. Dapače, urednici kreću od nule, kao da tek uspostavljaju modu kao disciplinu objašnjavajući što je moda, stil, odijevanje, trend, ukus, kič i sl. Također, sadržaj navedenih readera mnogo je obuhvatniji što se tiče tema koje zastupa. Odstupa se od problematskog pristupa s ciljem što šireg obuhvaćanja raznovrsnih tema vezanih uz modu (detaljnije o odabiru tekstova i autora u sljedećem poglavlju). Postavlja se pitanje je li se teorija i povijest mode u prvom desetljeću oslobodila kompleksa manje vrijednosti i okrenula novu stranicu kroz novu formu readera. Žarko Paić u uvodu svoje knjige Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela napominje kako je nužno imati “svoju” teoriju mode ako se želi izaći iz stoljetne podređenosti mode društvenim strukturama moći, kulturnim elementima identiteta i stilova života. Tijelo se oslobodilo svih društvenih i kulturalnih zakona pa stoga možemo reći da je i moda donekle slobodna, no još uvijek ne u potpunosti jer ju razumijevamo iz perspektive različitih znanstvenih paradigmi.

Osamostaljivanje mode kao zasebne discipline očituje se kroz potrebu da se znanstvenici u svojim istraživanjima, sada isključivo u užem smislu riječi usmjeravaju na modu tako da već svjedočimo razvitku zasebne discipline modnih studija (Fashion studies).

*originalni tekst je objavljen pod naslovom ‘Analiza modnog diskursa – Case Study: Fashion readeri, Barnard i Kawamura’ u trećem broju časopisu TEDI

Advertisements

One Comment on “ON OTHER_ Too Trivial To Theorise To Serious To Ignore_ 1. dio”

  1. xavierkat says:

    Toliko sjajne literature, tako malo vremena…šteta; ali uvijek računam da će nekad, nekad biti konačno neki duuuugi godišnji…:)


Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s