ON OTHER_ Moda u socijalizmu_1. dio

Izložba Ženska strana odličan je uvod za bavljenje temom mode u socijalizmu jer daje okvir za proučavanje i razumijevanje specifičnih modnih fenomena navedenog povijesnog perioda. Autorice izložbe Ženska strana Marija Đorgović, Ana Panić i Una Popović problematski pristupaju položaju žena u socijalizmu u periodu od četrdestih do šezdesetih godina prošlog stoljeća kroz prizmu ženske svakodnevice. Društveno-povijesni okvir i žensku svakodnevicu toga razdoblja autorice su rekonstruirale na temelju intervjua s trima ženama starije generacije, različitih društvenih slojeva, profesija i uloga.

53105336

Socijalizam, kao društveni i politički poredak, težio je ukloniti koncept klasne podjele, a principom opće jednakosti garantirao je nestanak materijalne, pravne i formale potčinjenosti žena. Žena je trebala postati društveno aktivna u svim sferama života: na polju rada, politike i obrazovanja. Težila se promijeniti njezina statična uloga domaćice i majke. Afirmiranju položaja žena znantno je pridonio AFŽ (Antifašistički front žena), masovna politička organizacija osnovana u ratu 1942. godine. AFŽ je bio produžena ruka partijskog i državnog vrha Jugoslavije s ciljem realizacije ciljeva Komunističke Partije odnosno popularizacije Partije među ženama. AFŽ je mobilizirao žene za vrijeme 2. svjetskog rata na borbu za svoj vlastiti narod. Ženama je, u ratu dano emancipatorsko obećanje o ravnopravnosti, da bi ubrzo nakon rata, 1946. godine,  prvim posljeratnim Ustavom službeno i potvrđena zakonska ravnopravnost. U tom periodu promovira se novi tip aktivne žene koji ujedinjuje nekoliko uloga; partizanke, majke, aktivistice i udarnice. Na prvom kongresu AFŽ-a Tito se obraća ženama sa zadatkom učvršćivanja nove vlasti i obnovom ratom razrušene zemlje. Godine 1953. AFŽ se ukida kako bi se osnovao Savez ženskih društava, čiji je osnovni zadatak bio prosvjećivanje seoske žene i unapređenje domaćinstva.

720px-Partizanke_iz_Mačve

Masovno zapošljavanje žena nakon rata bila je potvrda novo ostvarenih prava žena. U periodu nakon rata radilo se na ubrzanoj modernizaciji i industrijalizaciji kako bi se zemlja izvela iz opće zaostalosti i nerazvijenosti te kako bi se što prije sanirale posljedice rata. Propagandni apart promovira ideal emancipirane žene – udarnice koja se samostvaruje kroz rad. Primjer je glasilo Komunističke partije Jugoslavije, Žena danas, pokrenuto 1936. godine. Ženu se najprije težilo politički osvijestiti za vrijeme rata, a potom ju aktivno uključiti u obnovu zemlje. Dok su četrdesete godine bile obilježene posljeratnom neimaštinom i oskudicom, već sredinom pedesetih godina zahvaljujući društveno-političkoj stabilizaciji razvija se novi kult tijela, ženstvenosti i seksualnosti. Nova cover girl ženskih magazina tada je u potpunosti istisnula raniju sliku muškobanjaste partizanke i radnice. Tada se polako definiria i nova uloga žene, njezina društveno-angažirana strana polako jenjava kako bi se iznova vratila ulogama domaćice, kućanice i majke. Dvije osnovne teme ženskih časopisa postaju kuća i tijelo, u skladu s masovnom kulturom koja tada ima primat u ženskim časopisima. Već 1946. godine AFŽ pokreće časopis Ukus koji donosi recepte, savijete za pripremu zimnica ali i praktične savijete kako skrojiti nove i prekrojiti stare odjevene predmete. Nekoliko godina kasnije dnevni list Politika pokreće rubriku Naša žena, dok je najistaknutiji časopis toga vremena bio Praktična žena. Novi tip žene kombinacija je brižne majke, domaćice, supruge i zavodljivog objekta. Prodor kapitalizma, sve veći utjecaj zapada odrazio se na oblikovanje novog tipa žene kako na polju rastuće industrije higijenskih i kozmetičkih sredstava tako i u modi. Zapadni utjecaj očituje se u elegantnijoj ženskoj silueti, isticanjem ženskih atributa (strukirane i dekoltirane haljine, kraće i uže suknje,visoke potpetice …).

0-prakticna-zena

Tekst Djurdje Bartlett Let them Wear Beige: The petit bourgeois World of Official Socialist dress objavljen je u časopisu Fashion Theory 2004. godine kao dio doktorskog istraživanja koje je autorica 2010. godine objavila kao knjigu Fashion East: The Spectre that Haunted socialism. Doktorski rad se bavi odijevanjem i modom u Istočnom bloku u razdoblju socijalizma, a autorica je fokusirana na područje Rusije, Mađarske, Češke i Hrvatske.

Tekst Let them Wear Beige: The petit bourgeois World of Official Socialist dress bavi se fenomenom susreta socijalizma i zapadne odjeće, koji je rezultirao krojačnim fenomenom pod nazivom službena socijalistička odjeća. Ovaj proces se odigrao u periodu između 1958. i 1968. godine, a povezan je sa stvaranjem nove socijalističke srednje klase. Ovaj konvencionalni stil naziva se socijalistički dobar ukus.

Službena socijalistička odjeća zapravo je ideološki konstrukt, vrsta diskursa koji su proizvodili državni mediji. Mnogi ženski magazini onoga vremena s naglašeno edukativnim tonom detaljno su informirali publiku o tome kako treba izgledati dnevna, popodnevna, večernja odjeća kako bi se što vjerodostojnije producirala novoustanovljena srednja klasa. Službena socijalistička odjeća pojavila se kako bi se iskorijenile ranije buržoaske modne prakse. Međutim pojedini aspekti te prakse preživljeli su, poput modnih salona koji su pripadali predratnoj tradiciji. Neki od najpoznatijih na području Istočnog bloka su bili: Eva i Stil (stariji naziv Podolska i Rozenbaum) u Čehoslovačkoj, salon Žuži Jelinek, Terke Tončić i Tilde Stepinski u Hrvatskoj te Klare Rotschild u Mađarskoj. Saloni su zadržani kako bi služili socijalističkoj srednjoj klasi. Uz privatne salone, modne revije i modni kongresi postaju mjesta promoviranja novih modnih fenomena. Na modnim kongresa SSSR preuzima ulogu kontrole modnih trendova. Primjerice zemlje Istočnog bloka predstavile bi kolekcije od pedesetak modela, a međunarodni žiri birao bi modele za jedinstvenu kolekciju koju bi svaka zemlja pustila u masovnu proizvodnju.

78085l1

Koncept dobrog ukusa mijenjao se od perioda četrdestih kada se zapadna odjeća definira kao neukusna i dekadentna do razdoblja kasnih pedesetih i šezdesetih kada većina socijalističkih magazina počinje izvještavati o zapadnoj modi i kopirati trendove. Djurdja Bartlett zaključuje kako je službeni socijalistički ukus ujedinio dva stila: grandiozni pseudo-klasicizam i socijalistički dobar ukus.

Grandiozni pseudo-klasicizam reprezentativna je verzija luksuzne socijalističke odjeće utemeljena na kopiji buržoaskih odjevnih kodova. Službena socijalistička odjeća imala je zadaću razvijanja ekskluzivne nove krojačke klasike koja bi zadovoljavala zakone klasične ljepote i harmonije te postala neprolazni kanon. Djurdja Bartlett primjećuje analogiju između službene socijalističke odjeće i socijalističkog realizma u umjetnosti.

x213192559314735222_5

Stil socijalističkog dobrog ukusa zaživio je u svakodnevnom životu, a temeljio se na pozamljivanju estetskih kategorija malograđanskog dobrog ukusa. Ljepota i elegancija malograđanskog dobrog ukusa udružene su s proleterskim stilom kako bi zadovoljili sljedeće karakteristike: bezimenost, neutralnost, strogost, udobnost, ljepotu i nepromjenljivost. Riječ je antimodnom stavu koji veliča standardizaciju, a bilo kakva promjena ili dinamika predstavlja najveću prijetnju. Autorica ističe kako je razlog zbog kojeg je socijalizam usvojio malograđanski stil izgubljena tradicija izrade odjeće, nepostojanje vlastitog modnog nasljeđa te odbijanje modnih trendova.

Promoviranje prikladnog načina odjevanja putem medija najbolje se iščitava iz ženskih časopisa koji su sustavno ponavljali određene obrasce odjevanja i ponašanja te vodili oblikovanju novog ženskog identiteta te rekonceptualizaciji ženskog roda. Socijalizam je bio usmjeren na stvaranje nove čiste prirode u kojoj nema mjesta za modu, a ženstvena tijela i ženstvenost je smatrana prijetnjom.

Advertisements

2 Comments on “ON OTHER_ Moda u socijalizmu_1. dio”

  1. […] Svijet (namijenjene tadašnjim čitateljicama koje su prošle transformaciju od ratnice preko udarnice do konzumeristice), koja se bitno ne razlikuje od današnje zbunjujuće ideje […]


Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s