I.D. _ try1on

onotherskin_try1onID

| foto: Matija Kralj, 2011. |

Zašto pišem(o)?
_ Pišem zato što sam se jeziku oduvijek divila i osjećala neki oblik strahopoštovanja prema njemu. Pišem zato što mi je izazovno pokušavati ideje artikulirati jezikom, a ne nekim drugim medijem (možda zato što druge medije ne osjećam toliko ‘svojima’). Pišem zato što ponekad volim kad se ‘mučim’ tražeći najprikladnije riječi i zato što ih, na koncu konca, volim, ma koliko ponekad krute ili neprecizne bile. Volim se igrati s njima, pokušavati starim izrazima reći nešto novo. Naposljetku, pišem jer je jezik svakodnevno s nama i jer vjerujem da je to alat kojim se također mogu izvrtati konvencije. O odijevanju na ovom blogu pišem pak jer su mi važni procesi neprestanih malih borbi koje vodim sama sa sobom svaki put kad pišem tekst za post. Izlaganje, ogoljavanje neke svoje intime – kako ono na fotografijama, tako i ovo tekstualno – nije jednostavno. Ipak, pokušavam stalno biti svjesna toga da je ovaj blog virtualni prostor reprezentacije (u maločas spomenutom smislu izloženosti, predstavljanja), a ne prostor reprezentativnosti, imajući pritom na umu pitanje koje je divno artikulirao Roland Barthes: “kako jezik (ovaj ili onaj) profilira stvarnost i što od te stvarnosti profilira?”.

 Što je tvoja “druga koža”? U čemu se osjećaš najugodnije?

_ ‘Druga koža’ je ona koja uspješno pomiruje moje “društveno ja”, koje je mnogo ‘opterećenije’ (ili možda bolje rečeno – svjesnije) svoje pojavnosti, i moje “privatno ja”, koje se osjeća dobro jer mu je ugodno, a ne zbog odjeće koju nosi.

Što se s vremenom – otkada si počeo/počela razmišljati o odijevanju kao o nečem vrijednom pažnje – najviše promjenilo u onome što nosiš?
_ Mislim da se mijena u onome što nosim nije dogodila zbog toga što sam promijenila pristup odjeći, već zbog spontanog i nezadrživog procesa odrastanja. Promijenila sam s godinama mnoge stavove – neke učvrstila, neke stekla, neke izmijenila – pa tako i razmišljanja o tome što mi je (na osobnoj i na društvenoj razini) lijepo i zanimljivo kod odjeće. S druge strane, otkad sam odijevanje također počela promatrati kao društvenu stvar vrijednu promišljanja, interpretacije i kritičkog osvrta, promijenio se način razmišljanja i o odjeći samoj. Politika nije nešto što se događa u zgradama Vlade i Sabora ili se prenosi u večernjim terminima Dnevnika, već ona živi svakodnevno s nama u najrazličitijim mogućim oblicima, a jedan od njih je, naravno, i odijevanje, podržavanje ili odbacivanje određenih odjevnih konvencija i stereotipa, ukratko čitava kultura odijevanja i modna industrija.

S jedne nas strane mainstream mediji bombardiraju pravilima odijevanja, sezonskim trendovima i ‘zabranama’. S druge, postoji niz kritičkih pokušaja da se odijevanje (a onda i moda) demokratizira, podsjeti ljude da je odjeća tu zbog nas, i da svatko može birati štogod želi dok god se u tome dobro osjeća. Gdje su tvoje privatne granice, i gdje ih, u teoriji, u svojoj glavi postavljaš drugima?
_ Čini mi se da su obje ove tendencije, ako ih promatramo u kontekstu Zapada, u službi marketinške propagande. Vjerujem da se sve moje granice ne odnose na pojavnost odjevnih predmeta, već na njihovu društvenu i ekonomsku ulogu. Simbolička vrijednost koju pojedini predmeti imaju, pa i svi oblici rada koji stoje iza njih, često je mnogo opasnija od stvarne cijene koju netko za neki odjevni predmet plati.

OOS zagovara prihvaćanje različitosti i prije svega samog sebe, kakav je tvoj odnos prema tvom tijelu?
_ Nije jednostavno razlučiti što je (koji je i kakav) moj odnos prema vlastitom tijelu, a što je u tome rezultat (svjesnog ili nesvjesnog) prihvaćanja, ili pak namjernog odbacivanja konvencija. Međutim, obje ove taktike društveno su, ali i politički uvjetovane. Tijelo je prvi medij koji će prenijeti poruku o našem identitetu, ali istovremeno na taj način i locirati naše mjesto u društvu. Svijest o toj činjenici pruža ipak nebrojene mogućnosti za igru “otporom dominantnim principima ili njihovim subvertiranjem” (Michel Foucault).

Da li se, kako i zašto tvoji matični interesi manifestiraju na polju odijevanja i mode? Drugim riječima, kako oni mogu doprinijeti razvoju i proširivanju (tematskom, diskurzivnom) pisanja o modi?
_ Sva znanja koja imam pokušavam sagledati kao alate koji dovode ili mogu dovesti do novih znanja, pa se, u skladu s time, i moji matični interesi mijenjaju i šire. Međutim, ono što me zanima kod mode, zanima me i kod svih drugih fenomena: tko i s kojim razlozima kreira dominantne stavove o lijepom, privlačnom i poželjnom, koji je stvarni uzrok toga da se moda promatra kao apolitična stvar, površna i marginalna, od ne prevelikog interesa za javnost (premda je modna industrija jedna od dominantnijih danas), te kako se sve to odražava na naše svakodnevno iskustvo.

Advertisements

One Comment on “I.D. _ try1on”

  1. hiPop says:

    divno si to artikulisala (jezikom) – simbolicke vrednosti predmeta mnogo su vise od komercijalnog pritiska trendova…


Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s